Díli, 1 Jullu 2026 (GMT News)United Nations Office on Drugs and Crime (UNODC) hamutuk ho Comunidade dos Países de Língua Portuguesa (CPLP) lansa ofisial versaun iha língua portugéz husi programa GRACE (Global Resource for Anti-Corruption Education and Youth Empowerment) iha Lisboa, Portugal, iha 29 Juñu 2026. Inisiativa ne'e hakarak promove edukasaun antikorrupsaun no kultura integridade ba estudante miliaun no profesór sira iha nasaun membru CPLP.

Koordenadóra programa GRACE, Bianca Kopp, dehan katak korupsaun hanesan "kankru ba sosiedade" no edukasaun mak arma importante liu atu prevene problema ne'e. Tuir nia, labarik no juventude tenke komprende husi sedu saida mak korupsaun, nia impaktu ba sosiedade, no tanbasá ema hotu iha responsabilidade atu prevene no kombate fenomena ne'e.

Programa GRACE bazeia ba pilar tolu: edukasaun, empoderamentu no ligasaun entre organizasaun internasionál ho komunidade lokál. Ho tradusaun ba língua portugéz, UNODC espera estudante sira iha nivel eskola hotu bele asesu ba materiál edukativu kona-ba étika, responsabilidade sívika, boa governasaun no respeitu ba Estadu de Direitu.

Sekretária Ezekutiva CPLP, Maria de Fátima Jardim, hateten katak luta hasoru korupsaun la bele depende de'it ba lei no prosesu judisiál. Nia enfatiza katak prevensaun tenke hahú husi edukasaun, formasaun valor étiku no dezenvolvimentu sidadaun ne'ebé partisipa ativamente iha sosiedade.

Xefe Seksaun Korupsaun no Krime Ekonómiku UNODC, Brigitte Strobel-Shaw, lembra katak korupsaun fó prejuízu biliaun dólar kada tinan no halo povu lakon konfiansa ba instituisaun públika. Nia dehan bainhira labarik no juventude aprende valor sira hanesan justisa, responsabilidade no integridade, sosiedade sei iha kapasidade boot liu atu reziste korupsaun iha futuru.

Relatóriu Corruption Perceptions Index (CPI) mos hatudu katak entre nasaun membru CPLP, Cabo Verde (62 pontu) no Portugal (56 pontu) de'it mak iha pontu aas liu 50. Nasaun seluk sei enfrenta desafiu boot, inklui Timor-Leste (45 pontu), São Tomé no Príncipe (43), Brazil (35), Angola (32), Guiné-Bissau (21), Moçambique (21) no Guiné Ekuatorial (15).

Prezidente Repúblika Timor-Leste, José Ramos-Horta, ne'ebé atualmente lidera Presidénsia CPLP, simu di'ak inisiativa ida-ne'e no dehan investimentu ba "konsiénsia étika jerasaun foun" importante tebtebes atu promove dezenvolvimentu sustentável, transparénsia no governasaun di'ak iha futuru.

CPLP, ne'ebé sei selebra aniversáriu 30 tinan iha 17 Jullu 2026, konsidera parseria foun ho UNODC hanesan pasu importante atu haforsa sosiedade demokrátika ne'ebé transparante, inkluziva no livre husi korupsaun iha mundu luzófonu.