DÍLI, 3 Jullu 2026 – Singapura no Timor-Leste ohin asina akordu bilateral ida atu hametin no haburas kooperasaun entre nasaun rua, ho objetivu atu aumenta relasaun iha área ekonomia, saúde, edukasaun no dezenvolvimentu rekursu umanu.
Primeiru-Ministru Singapura, Lawrence Wong, no Primeiru-Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, asiste asinatura akordu ne'e iha Palásiu Governu, Díli, molok hala'o konferénsia imprensa konjunta. Tuir Primeiru-Ministru Wong, akordu foun ne'e sei estabelese mekanizmu konsultasaun regulár entre Ministériu Negósiu Estranjeiru hosi nasaun rua atu diskute asuntu bilateral, dezenvolvimentu rejionál, internasionál no estratéjiku.

Nia dehan mekanizmu ne'e sei fó plataforma ida atu hametin koordinasaun entre governu rua no buka área foun ba kooperasaun ne'ebé fó benefísiu ba nasaun rua.
Vizita Primeiru-Ministru Lawrence Wong ba Timor-Leste durante loron rua marka vizita dahuluk hosi Primeiru-Ministru Singapura ida ba Timor-Leste. Nia afirma katak maski nasaun rua ki'ik, sira partilla konviksaun ida de'it katak tamanhu nasaun la determina futuru, maibé korajen, servisu maka'as no parseiria forte mak bele hamosu progresu.
Primeiru-Ministru Xanana Gusmão konsidera Singapura nu'udar "amigu no parseiru konfiável", ne'ebé durante tinan barak fó apoiu ba dezenvolvimentu Timor-Leste, fortalesimentu instituisaun Estadu no prosesu adezaun ba ASEAN. Nia mós konvida investidór hosi Singapura atu kontinua investe iha Timor-Leste.

Iha área ekonomia, Primeiru-Ministru Wong hateten katak Singapura agora sai ida hosi investidór boot sira iha Timor-Leste, ho investimentu iha komérsiu, enerjia renovável no setor importante seluk. Nia dehan investimentu hirak-ne'e hatudu konfiansa boot ba ekonomia Timor-Leste no sei ajuda kria oportunidade negósiu, diversifikasaun ekonomia no kresimentu sustentável ba povu nasaun rua.
Nia mós anuncia katak hahú hosi 2027, Singapura sei loke setor no profisaun balun ba traballadór timoroan. Timor-Leste sei tama ba lista fonte traballadór la tradisionál ne'ebé bele servisu iha área konstrusaun no estaleiru marítimu iha Singapura. Medida ne'e sei vigora iha metade daruak tinan 2027.
Primeiru-Ministru Xanana Gusmão dehan desizaun ida-ne'e mak sinal ida hosi konfiansa Singapura ba kapasidade no kualidade traballadór timoroan.

Iha área saúde, Ospitál Universitáriu Nasionál Singapura (NUH) no Ministériu Saúde Timor-Leste sei asina akordu ida iha fulan Jullu atu dezenvolve kapasidade profisionál saúde durante tinan lima. Programa ne'e sei inklui formasaun sistema saúde, saúde públika, emerjénsia médika, pediatria, oftalmolojia, obstetrísia no ginekolójia.
Iha setor edukasaun, Singapura sei apoia Institutu Nasionál Formasaun Professór no Profisionál Edukasaun Timor-Leste atu dezenvolve lideransa eskolár no hasa'e kualidade edukasaun ba jerasaun foun.
Kona-ba ASEAN, Primeiru-Ministru Wong reafirma katak Singapura sei kontinua apoia Timor-Leste atu integra plenamente iha organizasaun rejionál ne'e. Pakote Singapore–Timor-Leste ASEAN Readiness Support (STARS) sei haluan tan ho programa adisionál atu prepara funsionáriu timoroan ba lideransa ASEAN, inklui preparasaun ba Prezidénsia ASEAN ne'ebé Timor-Leste sei asume iha tinan 2029.
Singapura mós sei simu funsionáriu Timor-Leste atu halo estájiu hamutuk ho ekipa Singapura durante nia Prezidénsia ASEAN iha 2027, atu hetan esperiénsia direta kona-ba lideransa no jestaun organizasaun rejionál.

Antes ne'e, iha Palásiu Prezidensiál, Prezidente Repúblika José Ramos-Horta kondekora Primeiru-Ministru Lawrence Wong ho Grande Colar Ordem Timor-Leste, kondekorasaun aas liu hosi Estadu Timor-Leste. Kondekorasaun ne'e rekoñese kontribuisaun Singapura ba dezenvolvimentu Timor-Leste no apoiu forte ba adezaun Timor-Leste ba ASEAN, no mós kompromisu pesoál Lawrence Wong atu hametin kapasidade no dezenvolvimentu Timor-Leste.
Bainhira simu kondekorasaun ne'e, Primeiru-Ministru Wong hateten katak onra ida-ne'e pertence ba povu Singapura hotu ne'ebé durante tinan barak servisu hamutuk ho Timor-Leste iha área formasaun, transferénsia koñesimentu no dezenvolvimentu kapasidade. Nia mós destaca katak liu hosi 1.300 funsionáriu timoroan partisipa ona iha programa formasaun iha Singapura.
Nia remata ho mensajen katak esperiénsia Timor-Leste hatudu ba mundu katak futuru nasaun ida la depende de'it ba rekursu naturál, maibé depende ba korajen povu, forsa iha konviksaun no reziliénsia atu supera desafiu sira.



