DÍLI, 3 Jullu 2026 (GMT News) – Padre jezuita João Felgueiras, ne'ebé hakotu iis ho idade tinan 105, sei lembra hanesan figura ida hosi figura sira importante liu iha promosaun no prezervasaun lian portugéz iha Timor-Leste durante períodu okupasaun indonézia.
Padre João to'o Timor-Leste iha tinan 1971 atu hala'o misaun jezuita hanesan vise-reitór Semináriu Nossa Senhora de Fátima iha Díli. Hafoin invazaun indonézia iha 1975, nia deside atu hela nafatin iha Timor-Leste, maski enfrenta vijilánsia hosi autoridade indonézia no tentativa atu espulsa nia hosi nasaun.
Durante tempu ne'ebé lian portugés hetan proibisaun, Padre João kontinua hanorin no promove lian ne'e iha maneira diskreta. Nia sai profesór iha Externato São José, ne'ebé durante tempu balun konsidera hanesan eskola ida de'it iha Timor-Leste ne'ebé kontinua hanorin iha lian portugéz, to'o bainhira eskola ne'e taka iha 1992. Ho esforsu ida-ne'e, barak hosi intelektuál no lider timoroan sira hetan oportunidade aprende no preserva lian ofisiál ida-ne'e.
Iha tinan 2017, Padre João realiza tan ida hosi nia mehi boot liu ho inaugurasaun Escola Amigos de Jesus iha Taibesi, Díli. Eskola ne'e utiliza lian portugés hanesan lian prinsipal ba ensinu no harii atu promove edukasaun ho kualidade, formasaun juventude no valorizasaun identidade kulturál Timor-Leste. Padre João dehan katak projetu ne'e moris hosi atividade pastorál jezuita sira durante okupasaun, hahu hosi espasu ki'ik ida ba labarik sira no ikusmai sai instituisaun edukativa kompleta.
Kontribuisaun Padre João ba preservasaun lian portugés hetan rekonesimentu internasionál. Iha 2002, Prezidente Portugal Jorge Sampaio kondekora nia ho Grande Oficial da Ordem da Liberdade tanba nia luta atu preserva lian portugés no nia kompromisu ba dignidade povu no kauza timoroan. Iha 2022, Prezidente Portugal Marcelo Rebelo de Sousa fó tan Grã-Cruz da Ordem de Camões, rekoñesimentu ba nia papel iha promosaun lian no kultura portugés iha Timor-Leste.
Ho liu hosi lima dekada servisu iha Timor-Leste, Padre João Felgueiras husik legadu ida ne'ebé la'ós de'it iha Igreja Katólika no edukasaun, maibé mós iha preservasaun lian portugés, ne'ebé ohin loron sai ida hosi lian ofisiál Timor-Leste no parte importante hosi identidade nasionál.



