Díli, 1 Jullu 2026 (GMT News) – Bainhira Comunidade dos Países de Língua Portuguesa (CPLP) prepara atu selebra aniversáriu 30 tinan iha 17 Jullu 2026, analista sira alerta katak Acordo Mobilidade CPLP, ne'ebé aprova iha Cimeira Luanda iha Jullu 2021 ho objetivu atu fasilita viajen, rezidénsia no movimentu sidadaun sira entre nasaun membru sia, agora enfrenta obstákulu boot no sinal retrozesu (fila-fali ba kotuk), liu-liu depoizde mudansa polítika no regra migrasaun foun iha Portugal.

Analista portugés Fernando Jorge Cardoso dehan progresu implementasaun akordu ne'e para, tanba mudansa governu no enduresimentu polítika migrasaun iha Portugal. Tuir nia, lei foun Portugal kona-ba estranjeiru agora ezije sidadaun CPLP sira atu hetan viza servisu ka rezidénsia iha nasaun orijen antes tama Portugal, medida ida ne'ebé konsidera difikulta implementasaun Acordo Mobilidade. Nia esplika katak Portugal mos tenke kumpre regra sira husi Espaço Schengen, ne'ebé mak área ida iha Europa ne'ebé maioria nasaun membru aplika regra komún ba kontrolu fronteira esterna no entrada estranjeiru sira. Tanba ne'e, Portugal la bele halo polítika migrasaun rasik ne'ebé kontra regra komún Schengen, maski Acordo Mobilidade CPLP seidauk kansela ofisialmente.

Sosiólogu husi Cabo Verde, Redy Lima, kritika situasaun ida-ne'e no dehan fasilidade viza ne'ebé agora aplika la representa espíritu komunidade CPLP. Nia konsidera katak Portugal fasilita entrada bainhira de'it presiza traballadór, no deskreve prátika ida-ne'e hanesan "ideia neokoloniál". Tuir nia, sidadaun Cabo Verde ne'ebé hakarak halo feriadu ka vizita família kontinua enfrenta difikuldade boot atu tama Portugal.

Hanoin hanesan mos hato'o husi Prezidente Universidade Lusíada São Tomé no Príncipe, Liberato Moniz, ne'ebé dehan liberdade movimentu entre membru CPLP aplika de'it bainhira iha nesesidade ba forsa traballu, la'ós hanesan direitu permanente ba sidadaun hotu.

Analista brazileiru Adriano de Freixo observa katak realidade iha aeroportu Portugal la reflete promesa Acordo Mobilidade. Tuir nia, sidadaun CPLP dala barak hein kleur liu iha kontrolu imigrasaun duké viajante husi nasaun ne'ebé la'ós membru CPLP. Enkuantu profesór husi Moçambique, Elísio Macamo, dehan Acordo Mobilidade sai parte ne'ebé "desepsiona liu" iha projetu CPLP, tanba Portugal limita husi regra União Europeia no Espaço Schengen, enkuantu Brazil mos iha kompromisu ho Mercosul.

Maske kritika barak, espesialista sira kontinua konsidera mobilidade hanesan fatór importante ba futuru CPLP. Sientista polítiku angolanu Almeida Henriques husu liberalizasaun boot liu ba movimentu sidadaun atu organizaun ne'e bele kontinua relevante ba povu. Enkuantu Redy Lima dehan dekada tuir mai tenke dedika atu konsolida direitu mobilidade, tanba "sidadaun sira presiza sente katak CPLP iha benefísiu real ba sira."

CPLP, ne'ebé hakonu 30 tinan iha 17 Jullu 2026, kompostu husi Angola, Brazil, Cabo Verde, Guiné-Bissau, Guiné Ekuatorial, Moçambique, Portugal, São Tomé no Príncipe no Timor-Leste. Debate kona-ba implementasaun Acordo Mobilidade sei sai ida husi asuntu prinsipál ba futuru organizasaun no integrasaun iha mundu luzófonu.