Indonézia–Timor-Leste: Dalan ba Reconciliação Liu Husi Memória ba Esperansa
Husi I Gusti Agung Wesaka Puja, Diretór Ezekutivu ASEAN-IPR
Funu iha Ukrania, Gaza no Iraun hatudu klaru katak reconciliação entre nasaun sira ne'ebé uluk hasoru konflitu nu'udar buat ne'ebé la fasil atu hetan. Maibé esperiénsia entre Indonézia no Timor-Leste hatudu katak ida ne'e bele akontese.
Loron 30 Maiu, Prezidente José Ramos-Horta hatete iha Shangri-La Dialogue kona-ba saida mak mundu presiza atu hetan dame. Liafuan sira-ne'e iha pezu boot tan ba istória rai-nia. Loron sia hafoin Timor Lorosa'e deklara independénsia husi kolonializmu Portugés, Indonézia invade no okupa rai ne'e durante tinan 24 husi Dezembru 1975 to'o Outubru 1999, okupasaun ne'ebé hamosu mortalidade boot ba populasaun sivíl.
Faktu katak Indonézia no Timor-Leste konsege halo reconciliação hafoin períodu doloroso ne'e mak konkista boot iha diplomasia.
Komisaun Vedade no Amizade (CTF)
Mekanizmu xave ida ba reconciliação ne'e mak Komisaun Verdade no Amizade Indonézia–Timor-Leste (CTF), ne'ebé governu rua nia hamutuk estabelese atu buka hatene verdade konkretu kona-ba violénsia sira ne'ebé akontese antes no hafoin referendu ba independénsia iha 1999.
Diferente husi komisaun verdade sira-seluk ne'ebé estabelese deʼit husi nasaun ida (hanesan iha Chile), CTF mak komisaun verdade dahuluk iha mundu ne'ebé estabelese husi estadu rua hamutuk.
Lideransa forte, vontade polítika no kompromisu husi Prezidente no Ministru Negósiu Estranjeiru husi nasaun rua mak fator importante ba susesu CTF nian. Antes lansamentu ofisial CTF iha Agostu 2005, halo ona enkontru intensivu entre Ramos-Horta (uluk Ministru Negósiu Estranjeiru Timor-Leste) no Dr. Hassan Wirayuda (Indonézia), inklui deklarasaun diplomátika hamutuk iha Nasoens Unidas. Prezidente Xanana Gusmão mós partisipa iha leitura final husi téstu CTF nian antes asina.
Objetivu importante CTF nian mak atu hari'i futuru ko'alia hamutuk pasífiku entre nasaun rua. Relatóriu CTF, kona-ba títulu "Per Memoriam Ad Spem" (signifika "Liu Husi Memória ba Esperansa"), hatete katak jerasaun ohin loron iha responsabilidade atu hari'i fundasaun di'ak ba jerasaun oin mai.
Maibé prosesu atu hetan akordu kona-ba vedade konkretu la fasil. Relatóriu ne'e enfatiza katak presiza korajen morál, humildade no matenek atu husik rai interese emosionál no haree buat sira-ne'e ho objetividade, atu hari'i futuru di'ak liu entre nasaun rua.
Liafuan Ramos-Horta nian
Iha Shangri-La Dialogue, Ramos-Horta hatete katak independénsia Timor-Leste nian mak rezultadu husi diplomasia ne'ebé paciente no prátiku durante tinan barak, ne'ebé troka odi antigu sai lasu foun (old wounds to new bonds). Nia salienta katak Timor-Leste no Indonézia la demoniza malu, no la hatudu dezrespeitu ba idak-idak nia fiar.
Iha Jakarta, loron 2 Juñu, nia hatutan, reconciliação laʼós atu haluha istória, maibé atu hetan korajen hodi hari'i futuru.
Lisaun Importante
CTF reprezenta abordajen justisa tranzisionál ne'ebé fó importánsia ba responsabilidade institusionál, reconciliação no koperasaun ba futuru, hanesan mós ba justisa restaurativa. Komisaun ne'e prioriza responsabilidade institusionál liu fali prosesu krimial.
Maski CTF iha limitasaun no kritika balu, liuliu husi ONG sira kona-ba falta envolvimentu diretu ho vítima sira no prioridade ba objetivu diplomátiku, maibé nia kontribui boot ba prosesu paz iha Timor-Leste.
Lisaun sentrál husi CTF mak, nasaun rua tenke simu no aseita istória hamutuk antes bele hahú kapítulu foun. Reconciliação sustentável la mosu hodi la iha sakrifísiu no korajen atu rekoñese eru sira husi passadu.
Paralelu ho ASEAN
Iha Shangri-La Dialogue, Ramos-Horta mós halo paralelu entre esperiénsia Timor-Leste no ASEAN, ne'ebé mós moris husi guerra. Nia hatete katak susesu ASEAN nian laʼós tanba hapara diferensa sira, maibé tanba kria fatin ("Ai-Hali/Banyan") ne'ebé líder sira bele hamutuk kombersa atu hapara funu. Nia salienta prinsípiu importante hanesan, respeitu malu, negosiasaun persistente atu rezolve disputa ho dame, hamenus uza forsa, no kooperasaun efetivu.
Prinsípiu sira-ne'e, ne'ebé ASEAN no CTF reprezenta, bele sai exemplu importante ba mundu atu avansa husi violénsia ohin loron no hari'i futuru ne'ebé iha esperansa.
Adaptadu husi artigu "Indonesia-Timor Leste Reconciliation: 'Through Memory Towards Hope'" publikadu husi Asia Research Institute, NUS, hakerek husi I Gusti Agung Wesaka Puja.
