Díli, 29 Juñu 2026 (GMT News) – Nasaun ida bele sai riku ka ki'ak la’ós tanba iha rekursu naturál barak, jeografia di’ak, relijiaun, kultura ka ema sira nia kapasidade. Fatór prinsipál mak tipu instituisaun polítika no ekonomia ne’ebé nasaun ida harii. Konkluzaun ida-ne’e sai argumentu sentrál iha livru Why Nations Fail: The Origins of Power, Prosperity and Poverty, ne’ebé hakerek husi ekonomista Daron Acemoglu no sientista polítika James A. Robinson.

Artigu ida ho títulu "Why do Nations Fail?", ne’ebé publika iha jornál internasionál, esplika katak nasaun sira monu ba pobreza bainhira grupu ki’ik ida ka elite polítika monopoliza poder no hasai povu barak husi prosesu desizaun polítika. Tuir autor, bainhira governu halo lei no polítika atu benefisia de’it elite sira, instituisaun ekonomia mós transforma ba mekanizmu atu hasai rikeza husi povu no rekursu nasaun ba interese privadu.

Artigu ne’e refere katak ida-ne’e mak konseitu "extractive institutions", ne’ebé kontráriu ho "inclusive institutions". Instituisaun ekstrativu permite elite sira kontrola poder polítiku no ekonomia, enkuantu instituisaun inkluzivu garante partisipasaun povu, kompetisaun justa, direitu propriedade no igualdade ba ema hotu atu partisipa iha atividade ekonomia.

Autor sira rejeita teoria popular balun ne’ebé dehan katak pobreza akontese tanba jeografia, tempu, kultura, relijiaun ka edukasaun. Sira hatudu katak nasaun sira ho kondisaun jeográfika no istória hanesan bele hetan rezultadu ekonomia ne’ebé diferente loos tanba diferensa iha instituisaun polítika no ekonomia.

Hanesan ezemplu, artigu ne’e temi Koreia do Sul no Koreia do Norte. Iha tinan 1953, nasaun rua ne’e hahú ho kondisaun ekonomia ne’ebé besik malu. Maibé, ohin loron Koreia do Sul transforma sai nasaun ida husi nasaun ho ekonomia ne’ebé forte liu iha Ázia, ho rendimentu per capita entre US$35.000 to’o US$40.000 no sistema demokrátiku ne’ebé garante partisipasaun sidadaun sira. Enkuantu ne’e, Koreia do Norte kontinua iha sistema polítiku ida-ne’ebé sentraliza poder iha partidu ida de’it durante tinan barak, no rendimentu per capita entre US$700 to’o US$2.000 de’it.

Artigu ne’e mós halo komparasaun entre Nogales, Arizona, iha Estados Unidos, no Nogales, Sonora, iha Méxiku. Maski sidade rua ne’e fahe de’it husi fronteira ida, diferensa iha instituisaun polítika no ekonomia halo parte iha Estados Unidos hetan rendimentu, edukasaun no saúde ne’ebé aas liu kompara ho parte iha Méxiku.

Ezemplu seluk mak entre Pakistaun no Bangladéz. Iha 1971, rendimentu per capita iha Pakistaun Osidentál entre US$180–200, enkuantu Pakistaun Leste (agora Bangladéz) entre US$90–130. Maibé, depois independénsia, Bangladéz implementa reforma no dezenvolve instituisaun sira ne’ebé fó rezultadu ekonomia di’ak liu. Ohin loron, Bangladéz iha rendimentu per capita entre US$2.500–2.800, aas liu Pakistaun ne’ebé entre US$1.600–1.800. Mortalidade adultu mós tuun ba 15–20% iha Bangladéz, enkuantu iha Pakistaun sei iha entre 60–62%.

Artigu ne’e mós sita observasaun husi reformista pakistanés Dr. Ishrat Husain, autor livru Governing the Ungovernable. Tuir nia, reforma ekonomia de’it la sufisiente se la muda estrutura poder polítiku. Maski lei ka regulamentu muda, bainhira elite antigu kontinua domina podér, reforma ekonomia sei la fó impaktu boot ba povu nia moris.

Autor sira konklui katak nasaun ne’ebé hakarak sai prósperu tenke harii sistema polítiku pluralista, garante Estado de Direito, independénsia ba instituisaun sira, lei ne’ebé aplika ba ema hotu, no protesaun ba direitu propriedade. Ambiente hanesan ne’e mak promove investimentu, inovasaun, kompetisaun saudavel no kresimentu ekonomia sustentável.

Artigu ne’e fó hanoin katak dezenvolvimentu nasaun la depende de’it ba rekursu naturál ka sorte, maibé depende liu ba kapasidade lideransa no instituisaun sira atu garante governasaun di’ak, transparénsia no partisipasaun povu tomak iha prosesu dezenvolvimentu.

GMT News