Díli – Timor-Leste lakon nia patriota boot no líder istóriku rezisténsia nian, Dr. Francisco Guterres “Lú-Olo”, ne’ebé durante nia moris dedika nia-an tomak ba luta libertasaun nasionál, konstrusaun Estadu no konsolidasaun demokrasia iha Timor-Leste.

Francisco Guterres, ne’ebé povu tomak koñese liu ho naran “Lú-Olo”, moris iha Ossu,Munisípiu Viqueque, iha loron 7 Setembru 1954. Nia kaben ho Cidália Lopes Nobre Mouzinho Guterres no iha oan nain-haat.

Lú-Olo hahú nia edukasaun iha Colégio Santa Teresinha, Ossu, no depois kontinua iha Liceu Dr. Francisco Machado, iha Díli. Maibé, mudansa polítika ne’ebé akontese iha Timor-Leste iha década 1970 lori nia atu husik estudos no tama ba luta ba independénsia.

Desde 1974, nia envolve-an iha movimentu libertasaun nasional no sai membru ativu ASDT, ne’ebé depois transforma ba FRETILIN. Hafoin invazaun Indonézia iha Dezembru 1975, Lú-Olo tama ba rezisténsia armada iha foho no dedika tinan 24 tomak ba luta ba ukun-rasik-an. Nia hanesan komandante ida husi komandante na’in-haat ne’ebé kontinua hela iha ai-laran durante períodu okupasaun.

Durante luta rezisténsia nian, Lú-Olo assume responsabilidade oioin iha estrutura polítika no militar FRETILIN no Rezisténsia Nasional. Nia kaer knaar importante hanesan Komisáriu Polítiku, Vice-Secretáriu Comissão Diretiva FRETILIN (CDF), no depois sai Secretáriu CDF hafoin Comandante Konis Santana nia mate iha 1998.

Iha períodu tranzisaun ba independénsia, Lú-Olo lidera reorganizasaun FRETILIN no prepara partidu ba era demokrasia. Iha Eleisaun 30 Agostu 2001, nia lidera FRETILIN ba vitória boot ida ne’ebé permite partidu ne’e manan maioria iha Assembleia Constituinte.

Husi 15 Setembru 2001 to’o 20 Maiu 2002, Lú-Olo serve hanesan Prezidente Assembleia Constituinte, órgaun ne’ebé responsavel ba elaborasaun no aprovasaun Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Tanba papél istóriku ida-ne’e, nia koñesidu hanesan “Mata Dalan ba Konstituisaun RDTL”.

Iha kalan istóriku 20 Maiu 2002, ezatamente tuku 00:00, nudar Prezidente Parlamentu Nasionál, Lú-Olo lê Deklarasaun Restaurasaun Independénsia RDTL nian no fó tomada de posse ba Xanana Gusmão nudar Prezidente dahuluk Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian. Tanba ne’e, nia sei nafatin hakerek iha istória hanesan Deklaradór/proklamadór Restaurasaun Independénsia Timor-Leste.

Depois independénsia, Lú-Olo sai Prezidente Parlamentu Nasionál husi 2002 to’o 2007. Nia mos kandidata-an ba Prezidénsia Repúblika iha 2007 no 2012. Iha 2017, nia hetan konfiansa husi maioria povu timoroan no eleitu hanesan Prezidente Repúblika, durante mandatu 2017–2022.

Aleinde nia servisu polítiku, Lú-Olo kontinua investe iha edukasaun. Nia remata kursu Direitu iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) no gradua iha 2012, sai ezemplu ida katak edukasaun no aprendizajen la iha limite idade.

Hamutuk ho Dr. Mari Alkatiri, Lú-Olo lidera FRETILIN durante períodu importante ida iha istória Timor-Leste, promove opozisaun polítika ne’ebé respeita Konstituisaun, lei no prinsípiu demokrasia, no rejeita violénsia hanesan instrumentu polítiku.

Nia vida no nia luta reprezenta símbolu patriotizmu, reziliénsia no kompromisu ba independénsia, soberania no dezenvolvimentu Timor-Leste. Legadu ne’ebé nia husik sei moris nafatin iha memória povu timoroan no iha istória nasaun nian.